Atendo tim · Objavljeno 15. novembar 2026. · Ažurirano 16. novembar 2026.
Propisi Crne Gore · redakcijska provjera propisa: novembar 2026 (prečišćen tekst Zakona o radu, uključujući izmjenu „Sl. list CG”, br. 51/26)
Karnet lista je mjesečni pregled radnog vremena zaposlenih. U redovima su zaposleni, u kolonama dani u mjesecu, a u svako polje se upisuje koliko je ko radio tog dana ili oznaka zašto nije radio: godišnji odmor, bolovanje, praznik. Krajem mjeseca karnet se sabere i pošalje računovodstvu, koje na osnovu njega obračunava zarade.
Riječ „karnet” nećete naći u Zakonu o radu. To je izraz iz prakse za dokument u kome poslodavac na jednom mjestu skuplja podatke o radnom vremenu i prisutnosti na radu, a te podatke već mora da vodi po Zakonu o radu. Izgled karneta zato niko ne propisuje. Propisano je samo šta poslodavac mora da evidentira.
Ukratko: Zvaničan obrazac karnet liste ne postoji. Karnet treba da pokaže koliko je ko radio i po kom osnovu: redovan rad, prekovremeni, noćni, rad na dan praznika, odsustva sa naknadom i bez nje. Ako ga vodite u Excelu, možete koristiti naš besplatan Excel obrazac u kome se list „Karnet” popunjava sam iz dnevnog unosa.
U firmama se zove različito: karnet, karnet lista, mjesečni karnet, ponegdje i „listić”. Uvijek je riječ o istoj tabeli, sa jednim redom za svakog zaposlenog i po jednom kolonom za svaki dan u mjesecu.
Karnet nije isto što i dnevna evidencija dolazaka i odlazaka. Dnevna evidencija bilježi u koliko sati je neko došao i otišao. Karnet od toga pravi mjesečni pregled: vremena dolaska pretvara u sate i dijeli ih po vrstama rada i odsustva. Najčešće nastaje iz:
Računovodstvo sate iz karneta prepisuje direktno u obračun. Ako je nešto pogrešno u karnetu, biće pogrešno i na platnom listiću.
Dvije odredbe Zakona o radu su ovdje ključne:
Karnet povezuje te dvije evidencije: iz prisutnosti na radu nastaju sati, a iz sati obračun zarade. U praksi to znači da karnet treba da ima bar sljedeće:
| Podatak | Zašto je potreban |
|---|---|
| Ime i prezime zaposlenog (i interni broj) | Da ne dođe do zabune, naročito kad dvoje ljudi ima isto ime |
| Mjesec i godina | Karnet važi za tačno određen obračunski period |
| Sati redovnog rada po danu | Osnova za obračun zarade |
| Sati prekovremenog rada | Plaćaju se uvećano, prema kolektivnom ugovoru i ugovoru o radu |
| Sati noćnog rada (22.00–6.00) | Plaćaju se uvećano, prema kolektivnom ugovoru i ugovoru o radu |
| Rad na dan praznika | Takođe se plaća uvećano |
| Rad u smjeni, ako se posebno plaća | Dodatak prema kolektivnom ugovoru ili ugovoru o radu |
| Odsustva sa naknadom (godišnji odmor, bolovanje, plaćeno odsustvo, praznik) | Za te dane se isplaćuje naknada zarade, ne zarada |
| Odsustva bez naknade | Smanjuju broj plaćenih sati |
| Mjesečni zbir po vrstama sati | To računovodstvo na kraju i preuzima |
| Potpis i datum (ko je sastavio, ko je odobrio) | Zna se ko odgovara za podatke |
Za razliku od Srbije, Zakon o radu Crne Gore ne propisuje procenat uvećanja za noćni, prekovremeni rad ili rad na dan praznika. Prema članu 98, uvećanje se utvrđuje kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu. Za karnet to ne mijenja mnogo: sati i dalje moraju biti podijeljeni po vrstama, jer bez toga računovodstvo ne može da primijeni procenat iz kolektivnog ugovora.
Karnet sa samo jednim zbirom na kraju reda zato nije dovoljan. Iz podatka da je neko u mjesecu radio 184 sata ne vidi se koliko je od toga bilo noću, prekovremeno ili na praznik. Obaveze poslodavca detaljnije objašnjavamo u vodiču Evidencija radnog vremena prema Zakonu o radu u Crnoj Gori.
Za dane kada zaposleni nije radio upisuje se oznaka umjesto broja sati. Oznake nisu propisane i svaka firma koristi svoje. Bitno je samo da sve lokacije koriste istu legendu i da je računovodstvo ima. Jedna uobičajena legenda izgleda ovako:
| Oznaka | Značenje |
|---|---|
| broj (npr. 8) | Sati redovnog rada |
| GO | Godišnji odmor |
| BOL | Bolovanje |
| PRAZ | Državni praznik (neradni dan) |
| PO | Plaćeno odsustvo |
| NO | Neplaćeno odsustvo |
| SL | Slobodan dan po rasporedu |
| NEO | Neopravdani izostanak |
Prekovremene i noćne sate neke firme upisuju u isto polje sa redovnim (na primjer „8+2P”), a neke u poseban red ispod imena zaposlenog. Oba načina su u redu ako svi isto razumiju šta je upisano. Problemi počinju kad jedan poslovođa piše „8+2”, drugi „10”, a treći prekovremene sate pošalje mejlom.
Karnet obuhvata samo jedan mjesec, pa se iz njega ne vidi koliko je kome ostalo dana godišnjeg odmora. Za to vam treba posebna evidencija, na primjer naša besplatna tabela za praćenje odsustava.
Ovo je skraćen primjer za prvih sedam dana u mjesecu. Pravi karnet ima kolone za sve dane, a zbirovi idu na kraj reda.
| Zaposleni | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | Redovno | Prekovr. | GO | BOL |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Marko Petrović | 8 | 8 | 8 | 8 | 8 | SL | SL | 40 | 0 | 0 | 0 |
| Jelena Ilić | 8 | 8 | GO | GO | 8 | SL | SL | 24 | 0 | 2 | 0 |
| Nikola Jovanović | 8 | 8+2P | 8 | BOL | BOL | SL | SL | 24 | 2 | 0 | 2 |
Računovođa iz ove tabele odmah vidi da Nikola ima dva sata prekovremenog rada i dva dana bolovanja, a Jelena dva dana godišnjeg odmora. Iz karneta se, međutim, ne vidi zašto je Nikola drugog dana ostao duže ni ko mu je to odobrio. Po Zakonu o radu, prekovremeni rad se uvodi pisanom odlukom prije početka rada (član 64 stav 2). Zato je dobro da uz karnet postoji i ta odluka, ili bar zapis ko je i kada odobrio prekovremene sate.
Zakon ne kaže ko u firmi popunjava karnet. Najčešće se posao dijeli ovako:
Karnet se obično šalje u prvih nekoliko dana narednog mjeseca, u roku koji je firma dogovorila sa računovodstvom. Tih dana nastaje i najviše grešaka: mjesec se zatvara na brzinu, doznaka za bolovanje još nije stigla, a poslovođa pokušava da se sjeti ko je koje subote mijenjao smjenu.
Dobro je da karnet potpišu dvije osobe, ona koja ga je sastavila i ona koja ga je odobrila. Ako nešto mora da se ispravi poslije predaje, ne treba samo preko starog broja upisati novi. Ispravka se zapisuje posebno, sa razlogom i imenom osobe koja ju je odobrila.
Zakon ne određuje u čemu se karnet vodi. Poslodavac bira način i odgovara za tačnost podataka.
| Način | Kada odgovara | Glavni rizik |
|---|---|---|
| Papir | Mali tim, jedna lokacija | Prepisivanje, izgubljeni listovi, nečitak rukopis |
| Excel | Do nekoliko desetina zaposlenih, stabilan raspored | Više verzija fajla, ručne formule, ispravke bez traga |
| Program za evidenciju | Više lokacija, smjene, terenski rad | Pravila moraju dobro da se podese na početku |
Manjim firmama Excel je sasvim dovoljan, pod uslovom da je tabela uredna. Naš besplatan Excel obrazac za evidenciju radnog vremena ima dnevni unos, mjesečni zbir po zaposlenom i list „Karnet” koji se popunjava automatski. Zaposleni su u redovima, dani od 1 do 31 u kolonama, a u svakom polju su sati ili oznaka odsustva. Kada tabela prestaje da bude dovoljna, opisali smo u tekstu Excel za evidenciju radnog vremena: kada je dovoljan, a kada postaje problem.
U programu za evidenciju karnet ne morate posebno da pravite. On je izvještaj iz podataka koji su se bilježili tokom cijelog mjeseca. Atendo povezuje prijave zaposlenih (aplikacija, QR kod, kartica, terminal) sa smjenama i pravilima vaše firme. Na kraju mjeseca sati su već podijeljeni po vrstama, a zaboravljene odjave i slična odstupanja odgovorna osoba vidi i rješava prije nego što stignu do obračuna. Program, naravno, ne odlučuje umjesto poslodavca: pravila i postupke i dalje određuje firma.

Ovako izgleda karnet u Atendu. Zaposleni su u redovima, dani u kolonama, a u svakom polju je oznaka i broj ostvarenih sati: RR je redovan rad, GO godišnji odmor, PO plaćeno odsustvo. Kad neko radi kraće, u polju piše stvarno vrijeme (npr. 7:41), a ne okrugla osmica.

Mjesečni zbir sati, isti onaj koji u karnetu stoji na kraju reda. Za svakog zaposlenog se vide planirani, ostvareni i korigovani sati, prekovremeni rad, kašnjenja i noćni rad. Izvještaj se izvozi u Excel, CSV ili PDF i šalje računovodstvu.
Vodite karnet u Excelu? Preuzmite besplatan Excel obrazac sa karnet listom. Ne traži registraciju i možete ga odmah koristiti.
Zakon o radu ne pominje karnet kao poseban dokument i ne propisuje njegov obrazac. Obavezno je vođenje evidencije o zaposlenima i prisutnosti na radu (član 19) i mjesečne evidencije o zaradi i naknadi zarade (član 107). Karnet je uobičajen način da se ti podaci jednom mjesečno saberu i predaju računovodstvu.
Ne postoji. Firma može da koristi sopstveni format, ako se iz njega tačno vidi koliko je ko radio i po kom osnovu. Ako vam treba gotov obrazac, preuzmite naš Excel obrazac.
Za nevođenje mjesečne evidencije o zaradi i naknadi zarade, član 209 Zakona o radu propisuje novčanu kaznu od 1.000 do 10.000 eura za pravno lice, od 100 do 1.000 eura za odgovorno lice u pravnom licu i od 500 do 5.000 eura za preduzetnika.
Evidencija radnog vremena je širi pojam i obuhvata dnevne podatke o dolascima, odlascima, prekovremenom radu i odsustvima. Karnet je mjesečni pregled tih podataka po zaposlenom i danu. Cio proces opisan je u kompletnom vodiču za evidenciju radnog vremena.
Zakon to ne određuje. Obično ga prije predaje računovodstvu potpisuju osoba koja ga je sastavila (najčešće rukovodilac) i osoba koja ga je odobrila.
U Zakonu o radu nismo našli izričitu odredbu o roku čuvanja ove evidencije. Član 19 upućuje na poseban zakon, pa rok čuvanja dogovorite sa računovođom i pravnim savjetnikom. Do tada je razumno karnete čuvati zajedno sa obračunima zarada na koje se odnose.
Ako karnet i dalje sklapate ručno na kraju mjeseca, najveća dobit je da sate upisujete svakog dana i da sve lokacije koriste iste oznake. Za početak je dovoljan uredan Excel obrazac. Ako imate više lokacija i smjena i svaki mjesec gubite dane na provjeravanje karneta, isprobajte Atendo 30 dana besplatno i uporedite rezultat sa karnetom koji sada pravite.
Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savjet. Namijenjen je poslodavcima koji posluju prema propisima Crne Gore; za Srbiju pogledajte srpsku verziju teksta.