Evidencija radnog vremena prema Zakonu o radu u Crnoj Gori: obaveze i kazne

Atendo tim · Objavljeno 14. avgust 2026. · Ažurirano 23. septembar 2026.

Propisi Crne Gore · redakcijska provjera propisa: avgust 2026 (prečišćen tekst Zakona o radu, uklj. izmjenu „Sl. list CG”, br. 51/26 od 15.04.2026) · pravna provjera obavezna prije javne objave

Evidencija radnog vremena nije samo tabela koja se popunjava pred obračun zarada. Ona povezuje raspored rada, stvarno ostvarene časove, prekovremeni i noćni rad, odsustva i druge podatke od kojih zavise prava zaposlenih i obaveze poslodavca.

Kada se podaci nalaze u Excelu, porukama rukovodilaca, papirnim evidencijama i odvojenom programu za obračun, kraj mjeseca lako postane rekonstrukcija onoga što se dogodilo.

Najvažnije ukratko: Zakon o radu Crne Gore obavezuje poslodavca da vodi evidenciju o zaposlenima (uključujući prisutnost na radu) i mjesečnu evidenciju o zaradi. Nevođenje mjesečne evidencije o zaradi kažnjivo je novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 eura za pravno lice. Zakon ne propisuje fiksan procenat uvećanja zarade za noćni i prekovremeni rad — to određuju kolektivni ugovor i ugovor o radu.

Sadržaj

Koji propisi su relevantni?

  • Zakon o radu (prečišćen tekst, „Sl. list CG”, br. 74/19, 8/21, 59/21, 68/21, 145/21, 77/24, 84/24, 86/24, 122/25, 165/25 i 51/26) — uređuje obavezu vođenja evidencije o zaposlenima, radno vrijeme, prekovremeni i noćni rad, kao i uvećanje zarade;
  • Zakon o zaštiti podataka o ličnosti („Sl. list CG”, br. 79/08, 70/09, 44/12, 22/17 i 77/24) — primjenjuje se na obradu podataka zaposlenih; nadzorni organ je Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP).

Zvaničan tekst treba provjeriti na Službenom listu Crne Gore ili portalu Vlade Crne Gore. Ovaj vodič ne tvrdi da postoji ili da ne postoji poseban podzakonski akt o tačnom sadržaju evidencije radnika — to nismo nezavisno potvrdili i preporučujemo dodatnu provjeru kod pravnog savjetnika.

Šta poslodavac treba da evidentira?

Član 19 stav 1 tačka 7 Zakona o radu propisuje da je poslodavac dužan da vodi evidenciju o zaposlenima koji su kod njega u radnom odnosu, koja sadrži podatke o zaposlenima, prisutnosti na radu, svim vidovima organizacije radnog vremena i godišnjim odmorima zaposlenih, u skladu sa posebnim zakonom.

Član 107 dodaje posebnu obavezu: poslodavac je dužan da vodi mjesečnu evidenciju o zaradi i naknadi zarade, u skladu sa zakonom.

U praksi, poslodavac treba da može pouzdano da utvrdi:

  • ko je radio;
  • kada i koliko je radio;
  • prema kom rasporedu ili smjeni;
  • da li je ostvaren prekovremeni, noćni ili rad na dan praznika;
  • kada je zaposleni koristio odmor ili bio odsutan;
  • koje su korekcije izvršene, ko ih je odobrio i na osnovu čega;
  • na osnovu kojih podataka je pripremljen obračun zarade.

Kolike su kazne za nevođenje evidencija?

Prema članu 209 stav 1 tačka 29 Zakona o radu, nevođenje mjesečne evidencije o zaradi i naknadi zarade (član 107) je prekršaj sa sljedećim novčanim kaznama:

Subjekt Novčana kazna
Pravno lice 1.000 – 10.000 eura
Odgovorno lice u pravnom licu 100 – 1.000 eura
Preduzetnik 500 – 5.000 eura

Ovi iznosi se odnose konkretno na nevođenje mjesečne evidencije o zaradi (član 107). Širu obavezu vođenja evidencije o zaposlenima i prisutnosti na radu propisuje član 19 stav 1 tačka 7 — u kaznenim odredbama koje smo pregledali (čl. 208–209) ta tačka nije zasebno numerisana sa posebnim iznosom, za razliku od tačaka 1, 3 i 10a istog člana koje jesu. To ne znači da povreda te obaveze ostaje bez posljedica, samo da nismo pronašli izdvojen, zasebno numerisan iznos kazne vezan direktno za nju — za potpunu i ažurnu sliku obavezna je provjera kod pravnog savjetnika.

Prekovremeni i noćni rad

Prema članu 64 stav 6 Zakona o radu, prekovremeni rad može trajati samo onoliko koliko je neophodno da se otklone uzroci zbog kojih je uveden, s tim da radno vrijeme u prosjeku ne može biti duže od 48 časova sedmično, u okviru perioda od četiri mjeseca. Apsolutni maksimum sedmičnog radnog vremena je 50 časova (stav 7), a kolektivnim ugovorom se izuzetno može predvidjeti do 250 časova prekovremenog rada godišnje (stav 8).

Rad između 22.00 i 6.00 smatra se noćnim radom (član 70 stav 1).

Zakon o radu Crne Gore ne propisuje fiksan procenat uvećanja zarade za noćni, prekovremeni rad ili rad na dan praznika. Prema članu 98, uvećanje zarade po ovim osnovama utvrđuje se kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu. To znači da sistem za evidenciju treba da pravilno razvrsta noćne, prekovremene i praznične sate, ali tačan procenat uvećanja zavisi od kolektivnog ugovora koji važi kod konkretnog poslodavca, a ne od jedinstvene zakonske stope.

Da li zakon zahtijeva određeni uređaj ili softver?

Ne postoji jedan obavezni uređaj ili program koji svi poslodavci moraju koristiti. Poslodavac je odgovoran za tačnost evidencije koju vodi, bez obzira na izabrani metod.

Kompanija može koristiti:

  • papir;
  • Excel;
  • terminal i kartice;
  • mobilnu aplikaciju;
  • QR ili NFC;
  • BLE uređaje;
  • GPS potvrdu prijave;
  • kombinaciju više metoda.

Izbor treba da odgovara organizaciji rada, a obrada podataka mora biti zakonita, srazmjerna i bezbjedna.

Da li je Excel dovoljan?

Excel može biti dovoljan malom timu sa jednom lokacijom i stabilnim rasporedom. Problem nastaje kada više ljudi mijenja dokument, podaci stižu naknadno, postoje različite verzije i nema pouzdanog traga ko je izvršio korekciju.

Dakle, pitanje nije da li je Excel dozvoljen, već da li proces obezbjeđuje tačne, uredne, dostupne i zaštićene podatke.

Vodite evidenciju u Excelu ili na papiru? Preuzmite besplatan Atendo Excel obrazac za evidenciju radnog vremena sa automatskim mjesečnim zbirom sati, ili obrazac za štampu za ručno potpisivanje zaposlenih.

Koliko dugo se evidencije čuvaju?

U dijelu Zakona o radu koji smo pregledali nismo pronašli eksplicitnu odredbu o trajnom čuvanju evidencije. To ne znači nužno da takva obaveza ne postoji u nekom drugom propisu — samo da je nismo nezavisno potvrdili iz primarnog izvora.

Do dodatne provjere, rokove čuvanja treba utvrditi u skladu sa načelom ograničenja čuvanja iz Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i internim aktima poslodavca. Ovo je jedna od tačaka za koju preporučujemo poseban razgovor sa pravnim savjetnikom prije nego što se ovaj tekst objavi.

Zaštita podataka zaposlenih

Podaci o prijavama, odjavama, fotografijama i lokaciji predstavljaju podatke o ličnosti. Njihova obrada mora imati jasno određenu svrhu i odgovarajući pravni osnov, u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti Crne Gore. Nadzorni organ je Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP).

Pravni osnov zavisi od konkretne obrade — to može biti ispunjenje pravne obaveze ili, kada su ispunjeni uslovi, legitimni interes. Saglasnost zaposlenog treba koristiti oprezno, jer odnos poslodavca i zaposlenog otvara pitanje da li je pristanak zaista dobrovoljan.

Poslodavac treba da:

  • prikuplja samo podatke koji su potrebni;
  • odredi ko ima pristup;
  • primijeni odgovarajuće mjere zaštite;
  • utvrdi rokove čuvanja;
  • omogući postupak pristupa i ispravke;
  • zaposlenom pruži informacije o obradi u trenutku prikupljanja podataka.

Posebnu pažnju zahtijevaju GPS, fotografije i biometrija. Biometrijski podaci koji se obrađuju radi jedinstvene identifikacije predstavljaju posebnu vrstu podataka i zahtijevaju dodatni pravni osnov i uslove za obradu. Potvrda prijave na dozvoljenoj lokaciji nije isto što i neprekidno praćenje kretanja.

(Napomena: tačan broj člana Zakona o zaštiti podataka o ličnosti koji propisuje obavezu informisanja zaposlenog nismo nezavisno provjerili iz primarnog izvora tog zakona — za razliku od Zakona o radu, koji smo provjerili direktno preko zvaničnog prečišćenog teksta. Ovaj pasus treba dodatno provjeriti prije objave.)

Kako Atendo pomaže?

Atendo omogućava kompaniji da kombinuje mobilnu aplikaciju, QR, NFC, BLE, GPS i terminale, a zatim događaje poveže sa smjenama, lokacijama i pravilima rada.

Sistem može da izdvoji zaboravljenu odjavu, nedolazak, prerani odlazak ili drugo definisano odstupanje u listu Zahtijeva provjeru. Kada se odstupanje ponovi prema kriterijumu koji je kompanija definisala, može se povezati sa HR slučajem — odgovorna osoba provjerava okolnosti i donosi odluku.

Atendo ne donosi pravilnik umjesto poslodavca, ne bira pravni osnov obrade i ne garantuje usklađenost samim korišćenjem softvera. Pomaže da se pravila koja je kompanija usvojila primjenjuju dosljednije i da podaci budu objedinjeni i provjerljivi.

Više o metodama i toku podataka pročitajte na stranici Evidencija radnog vremena, u kompletnom vodiču za evidenciju radnog vremena i na stranici Kako Atendo radi.

Obavezno, preporučeno ili zavisi od procesa?

Element Status
Vođenje evidencije o zaposlenima i prisutnosti na radu (čl. 19 st. 1 tač. 7) Obavezno
Vođenje mjesečne evidencije o zaradi (čl. 107) Obavezno, sa numerisanom kaznom (čl. 209)
Fiksan procenat uvećanja za noćni/prekovremeni rad Nije propisan zakonom — određuje kolektivni ugovor/ugovor o radu
Korišćenje tačno određenog softvera ili uređaja Nije propisano — zavisi od procesa
Trag ko je i kada izvršio korekciju prijave Nije eksplicitno propisano, ali preporučeno radi dokazivanja
Trajno čuvanje evidencije Nije potvrđeno u pregledanom dijelu zakona — provjeriti posebno

Kontrolna lista za poslodavca

  • Da li su vrste radnog vremena i odsustava jasno definisane?
  • Da li su smjene i tolerancije pravilno podešene?
  • Da li postoji postupak za ispravku pogrešne prijave?
  • Da li se vidi ko je i kada izvršio korekciju?
  • Da li zaposleni znaju koji se podaci prikupljaju?
  • Da li su rokovi čuvanja definisani po vrstama podataka, uz pravnu provjeru?
  • Da li su pristupi ograničeni prema ulozi?
  • Da li se podaci za obračun provjeravaju prije izvoza?
  • Da li isti proces važi na svim uporedivim lokacijama?
  • Da li kolektivni ugovor jasno određuje procenat uvećanja za noćni i prekovremeni rad?

Česta pitanja o evidenciji radnog vremena i Zakonu o radu

Da li je elektronska evidencija radnog vremena obavezna?

Ne. Zakon zahtijeva vođenje odgovarajućih evidencija, ali ne propisuje jedan obavezan softver ili uređaj za sve poslodavce. Poslodavac bira način vođenja i odgovara za tačnost podataka.

Da li je Excel dozvoljen za evidenciju radnog vremena?

Jeste, ako omogućava tačne, uredne, dostupne i zaštićene podatke. Rizik raste kada postoji više verzija dokumenta, naknadni unos, više lokacija ili nejasna istorija korekcija. Za uredan format možete koristiti gotov Excel obrazac za evidenciju radnog vremena.

Da li poslodavac mora svakodnevno da evidentira prekovremeni rad?

Zakon o radu Crne Gore ne sadrži posebnu odredbu o dnevnom evidentiranju prekovremenog rada. Prekovremeni rad se uvodi pisanom odlukom prije početka rada (član 64 stav 2) i mora ostati u granicama iz člana 64 stav 6–8, ali izdvojena „dnevna” evidencija prekovremenog rada nije propisana kao posebna zakonska obaveza u dijelu zakona koji smo pregledali.

Koliko dugo se čuvaju podaci o radnom vremenu?

Nismo pronašli eksplicitnu zakonsku odredbu o trajnom čuvanju u dijelu Zakona o radu koji smo pregledali. Rokove treba utvrditi prema Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti i internim aktima, uz provjeru kod pravnog savjetnika.

Da li korišćenje softvera automatski znači da je poslodavac usklađen sa zakonom?

Ne. Softver može pomoći da se evidencija vodi dosljednije, ali poslodavac i dalje mora da definiše pravila, pravni osnov obrade, pristupe, rokove čuvanja i postupke kontrole.

Zaključak

Dobra evidencija ne postoji samo zbog propisa. Ona smanjuje greške, štiti prava zaposlenih i daje HR-u i rukovodiocima pouzdanu osnovu za obračun i odluke.

Želite da provjerite kako bi Atendo primijenio vaše smjene, lokacije i pravila evidencije? Zakažite besplatnu Atendo procjenu.


Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savjet. Odgovarajuća primjena zavisi od organizacije rada, internih akata, konkretnih obrada podataka i drugih okolnosti poslodavca.